Alternativa turbu!

Za hlađenje stlačenog zraka također se može opremiti i hladnjakom stlačenog zraka. Ključna razlika u odnosu na turborotor jest kada je kompresor spojen direktno lancem ili remenom na radilicu motora koja ga i pokreće. Zbog različitih omjera vrtnje brzina vrtnje kompresora može iznositi i preko 50.000 o/min. Kompresor se vrti već od praznog hoda pa kod takvih motora izostaje takozvana turbo rupa. Naravno, povećanjem okretaja snaga raste, no najbitnije je da motori opremljeni kompresorom vuku kontinuirano već od praznog hoda. S obzirom na tlak prednabijanja možemo govoriti o kompresorima stalnog pritiska te kompresorima promjenjivog pritiska. Kompresori stalnog pritiska imaju konstantan tlak prednabijanja neovisno o okretajima motora, dok kompresori promjenjivog tlaka povećanjem okretaja imaju veći tlak prednabijanja. S obzirom na konstrukciju postoje puhala, Twin-screw te centrifugalni kompresor. Puhalo ili kako se popularno naziva kompresor Roots tipa najstariji je tip razvijen još od strane istoimenog proizvođača krajem 19–og stoljeća. Unutar kućišta ima dva uzdužna pužna rotora dugačkih lopatica. Kod istih rotori samo pod većim tlakom šalju zrak dalje do komore za izgaranje.

Ovakvi kompresori su velikih dimenzija te vrlo često vire izvan poklopca motora, stoga su namijenjeni uglavnom tjuniranim automobilima kakve viđamo uglavnom na TV-u. Takvi motori sirovo oslobađaju snagu pa su neugodni za upravljanje. Twin screw ili dvostruki vijak kompresor sastoji se također iz dva uzdužna rotora s poprečnim lopaticama te se zrak provodi van kompresora tek nakon što se „provuče“ kroz sve lopatice i u cijelosti stlači. Centrifugalni kompresor je najsličniji turbo puhalu. Sastoji se od rotora koji usisava zrak velikom brzinom te ga uz pomoć niza lopatica tlači i šalje van u komoru za izgaranje.

Kompresori se ugrađuju u benzinske motore kod kojih se iz malog obujma želi dobiti mnogo veća snaga. Zbog činjenice kako kompresor nema zasebnog podmazivanja te postepeno startanje i gašenje motora nisu potrebni pa specifičan način vožnje kao kod turbo motora nije potreban. No, s obzirom da se pokreće snagom motora čak i preko 10% ukupne nazivne snage motora se gubi za pokretanje kompresora. Isto tako viša je i potrošnja goriva u odnosu na atmosferske motore slične nazivne snage. Međutim, motori, a samim time i automobili s kompresorom su vrlo skupi, mnogo skuplji nego turbo motori stoga se rjeđe i primjenjuju.

VW Golf II G60 je uz pomoć mehaničkog kompresora (G lader) iz 1.8-litrenog benzinca razvijao čak 160 konjskih snaga. Međutim, nije se pokazao previše pouzdanim. Mercedes je od kraja 90-tih godina u ponudi imao 1.8, 2.0, 2.3 i 5.5 litraše oznake Kompressor sa 160 do 550 konjskih snaga. Ipak, zbog jeftinije proizvodnje Mercedes se vratio turbo benzincima. Ford Mustang GT350, GT500, Shelby GT i nova reinkarnacija Forda GT40 uz pomoć kompresora iz 5.4 i 5.8 litrenih V8 razvijaju od 430 do čak 662 konja.