Nevera Guinnessov rekorder za vožnju unatrag

Lamborghini Miura je 1967. godine postala najbrži serijski automobil na svijetu, prošavši tu čuvenu barijeru od 170 milja na sat. Nekoliko desetljeća kasnije, isto je napravila Nevera, ali vozeći u rikverc.

Predstavnici Guinness World Records svjedočili su rušenju rekorda i potvrdili su podatke, tako da je Nevera i službeno Guinnessov rekorder za vožnju unatrag.

Rekord je srušen u tzv. Time Attack Edition livreji u kojoj je Nevera i ranije rušila brojne rekorde, a koja je dostupna svega 12 mušterija u cijelom svijetu. Završna brojka koja je ušla u knjige je brzina od 171.34 mph (275.74 km/h).

Za razliku od nekih motora s unutrašnjim izgaranjem, pa čak i nekih električnih auta, Nevera nema brzina, već četiri individualna motora koji mogu ići ili naprijed ili natrag, no uvijek se radi o konstantnom valu ubrzanja.

To rezultira time da auto koji dostiže brzinu od 0 do 100 milja na sat za 3,21 sekundu, a od 0 do 200 milja za nešto manje od 11 sekundi unaprijed, može imati sličan performans vozeći unatrag.

„Trebalo se prilagoditi na takvu vožnju. Vozite se unatrag tako da zapravo gledate okolinu kako se sve više i više udaljava, a osjetite kako vam sile pritišću vrat prema naprijed, kao što biste osjetili pri snažnom kočenju. Kontrolirate volan što je nježnije moguće kako ne bi poremetili balans, gledate put i tražite točku kočenja u retrovizoru, a istovremeno pazite i na brzinu“, rekao je Goran Drndak, Rimčev testni vozač.

Drndak i ekipa iz Rimca srušili su rekord u Njemačkoj, na Automotive Testing Papenburg testnim stazama. Na tom mjestu je Nevera srušila preko 20 rekorda ubrzavanja i kočenja u jednom danu, a tamo je i postigla rekordnu brzinu od 412 km/h (256 mph).

„Tijekom razvoja Nevere smo shvatili da bi Nevera mogla biti najbrži auto na svijetu u vožnji unatrag, ali smo to nekako u šali zanemarili. Aerodinamika, hlađenje i stabilnost auta ipak nisu dizajnirane za brzu vožnju unatrag. Ali smo onda počeli pričati o tome kako bi bilo zabavno probati“, rekao je Matija Renić, glavni programski inženjer za Neveru u tvrtki Bugatti Rimac.

„Naše simulacije pokazale su da bismo mogli postići brzinu višu od 150 milja na sat, ali nismo bili sigurni koliko bi bio stabilan – bili smo u nepoznatom teritoriju“, dodao je.