Uskoro niti vozač neće biti potreban

Ford Scorpio je 1985.godine bio prvi automobil srednje klase sa ABS sustavom protiv blokiranja kočnica te električnim podizanjem prozora. Tridesetak godina kasnije automobili imaju do desetak zračnih jastuka, svu silu elektronike poput ABS-a, EBD-a,ESP-a koji automobil održavaju na pravoj putanji, parking senzore za jednostavnije parkiranje i mnogo drugih o kojima je ovdje riječ.

Start/stop
Potrošnja automobila može se smanjiti ako se u gradskoj stani kreni gužvi automobil gasi kada dugo stoji na semaforu. Upravo zato u nove automobile ugrađuje se sustav start/stop koji prilikom prebacivanja mjenjača u neutralni hod i otpuštanja spojke nakon nekoiko sekundi gasi auto. Isto tako prilikom pritiska spojke i ubacivanja u prvu brzinu pali automobil.Auti opremljeni ovim sustavom imaju predimenzionirani elektropokretač. Međutim, ovaj sustav prema novim istraživanjima uništava turbinu kod turbo benzinskih i turbo dizelskih automboila. Svako naglo gašanje znači prekid dovoda ulja za turbinu što dugoročno šteti rotoru.

Adaptivni tempomat
Nova generacija tempomata omogućava konstantnu brzinu automobila u ovisnosti o vozilima ispred. Ukoliko vozilo ispred smanji brzinu, radar ugrađen u masku automobila šalje informacije u centralinu motora koja automatski smanjuje gas motora. Ubrzavanjem vozila ispred, po istom principu se i ubrzava vozilo s tempomatom. Time vozač jedino mora držati ruke na upravljaču. Uskoro niti to neće biti potrebno.

Hill Holder
Radi se u biti o električnoj ili mehaničkoj kočnici koja nakon spuštanja ručne na uzbrdici još nekoliko sekundi drži automobil zakočen.Stavljanjem mjenjača u 1.brzinu i otpuštanjem spojke kočnica prestaje djelovati za nesmetano kretanje.Hill Holder je naročito koristan u područjima s velikim ubrzdicama gdje omogućava glatka kretanja uz uspone.

Indikatori za prebacivanje brzine
Mnogi automobili na instrument ploči imaju lampice koje se pale kada je vrijeme za prebacivanje iz niže u višu brzinu i obrnuto. Prateći parametre rada motora ovisno o optimalnoj iskorištenosti snage i okretnog momenta centralina motora šalje informacije na instrument ploču čime pali pojedine indikatore. Ukoliko se vozači pridržavaju ovakvog načina vožnje moguće su velike uštede goriva. No, kod snažnijih automobila teško je toliko se suzdržavati.

Automatsko paljenje brisača i svjetala
Senzori ugrađeni u vjetroban detektiraju kapljice vode prilikom pranja vjetrobrana ili kiše te automatski pale brisače na unaprijed zadanu brzinu rada. Neki automobili imaju i automatsko paljenje svjetala prilikom ulaska u tunel, slabe vidljivosti ili sumraka. Radi se o senzorima u farovima koji su tvornički baždareni na odgovarajuću količinu svjetlosti. Padne li razina osvjetljenja ispod zadane vrijednosti mikroprekdiači senzora automatski pale farove.

Lane Assist
Radi se o sustavu koji upozorava vozača ukoliko prijeđe preko bočne linije usporedne trake na cesti. Na primjer ukoliko počme prelaziti na drugi trak ceste. Ovakvi sustavi imaju na rubovima prednjeg i stražnjeg dijela sustav lasera koji prate stanje na kolniku. Složeniji sustavi imaju na unutarnjem retrovizoru kamere koje bilježe svaki prelazak preko bočne linije. Kada zrake i/ili kamere detektiraju prelazak preko bočnih linija alarmiraju vozača zvučnim signalima ili podrhtavanjem vozačkog sjedala. Ovaj sustav je naročito koristan kako bi spriječio nezgode uslijed sna za volanom.

Senzor mrtvog kuta
Volvo je prvi razvio BLIS sustav koji vozača obavještava ako se u mrtvom kutu vozača nalazi automobil. Ugrađena kamera konstantno snima mrtvi kut automobila i kada se na kameri ukaže drugo vozilo bljeskanjem lampice s unutrašnje strane retrovizora upozorava vozača na potencijalnu opasnost u slučaju skretanja.

Kamera za hod unatrag
Nissan Primera početkom 2002. je bila prvi serijski automobil koji je koristio kameru za vožnju unatrag. Naime, zbog nepreglednog stražnjeg kraja prilikom uključivanja hoda unatrag na monitoru smještenom na središnjem grebenu moglo se u realnom vremenu vidjeti što se nalazi iza automobila.