VidiAuto analiza
Trebamo li prihvatiti prijedlog za nove HR registarske pločice?
Cijela hrvatska javnost već je vidjela prijedloge novih hrvatskih registarskih pločica koje bi trebale zamijeniti postojeće koje su u upotrebi od 1992. Ovaj put Ministarstvo unutarnjih poslova odlučilo je otvoriti javnu raspravu no dio javnosti misli da je dizajn već odlučen, a da je ovo samo formalna procedura kako bi se stekao dojam da će se uvažiti primjedbe građana.
U 20 godina korištenja postojećih pločica vrlo brzo se može uočiti da je netko potpuno besmisleno predvidio prazninu na njihovoj lijevoj strani kako bi jednom stavili oznaku Europske unije. Tablice, koje uz oznaku grada, imaju još četiri broja i dva slova asimetrično vise na desnu stranu jer su na toj strani potpuno zbijene do samog ruba. S druge strane, na lijevoj strani je prazan prostor na kojem su ljudi, ne bi li ga popunili, u jednom trenutku počeli samoinicijativno lijepiti plave zastavice, županijske grbove ili grbove nogometnih klubova.
Primjeri iz Europe
Mnoge europske države usvojile su zadnjih godina koncept tablice u kojoj se s lijeve strane nalazi plava traka za žutim zvjezdicama. To su čak učinile i neke zemlje koje još nisu u Europskoj Uniji, poput Srbije.
Činjenica je da su neke zemlje napravile to manje vješto od drugih, a koje su i inače sklone dati važnost dizajnu poput Italije. Tako su Talijani stavili plavu traku i s desne strane kako bi tablica imala simetričan dizajn.
Prijedlozi novih hrvatskih pločica su, prema mišljenju struke, nedovoljno pomno dizajnirani pa izgledaju kao da se nekom žurilo da pokrene strojeve i odštanca „prvi milijun“ ne imajući pritom na umu da je registarska pločica „znak prepoznatljivosti“ jedne zemlje. Rasprava o novoj pločici svakako je trebala trajati dulje od 30 dana.
Usporedili smo nekoliko europskih pločica i MUP-ove prijedloge novih hrvatskih registarskih oznaka. Između ostalog, MUP predlaže i nova registracijska područja.
Hrvatski grb na desnoj strani „pliva“ i kao da je stavljen na to mjesto jer nije kvalitetno isplanirana njegova pozicija na tablici. Isto tako, font je već na maloj udaljenosti slabo uočljiv i čitljiv. Radije bismo vidjeli nešto deblji odnosno masniji i suvremeniji font, kakav imaju Britanci.
Nekako smo se lako riješili trobojnice koja je prilično zahvalan i jednostavan grafički element, a sam grb se mogao stilizirati u obliku neke trake, kvadrata ili ga u svakom slučaju bolje pozicionirati. U slučaju oznake grada, koja bi po našem mišljenju trebala ostati, treba paziti da se ostavi prostor jer po priloženom primjeru primjerice ZG potpuno je prilijepljen do plave trake ne dajući oku da jasno razabere slovnu grupu na većoj udaljenosti.
Također, treba slovne grupe odvojiti na različite strane brojčane skupine kako bi se lakše upamtila pločica.
Možda ćemo zadržati postojeće rješenje?
MUP je, osim prijedloga za nove pločice, predložio i zadržavanje postojećeg koncepta rasporeda slova i brojeva na pločici, ali uz dodavanje plavog pravokutnika u lijevom dijelu pločica koji bi sadržavao europski logo s međunarodnom oznakom države, a postojeći hrvatski grb bi bio pozicioniran na desnoj strani pločice.
Među prijedlozima u javnoj raspravi koja je otvorena do 11. siječnja 2014. nalazi se i uvođenje novih registracijskih pločica za područja lokalne samouprave koja imaju najmanje 10.000 ili 15.000 registriranih vozila. Ukoliko se taj prijedlog usvoji, taj uvjet ispunjava 21 grad (najmanje 10.000 vozila), odnosno 9 gradova (najmanje 15.000 vozila).
Ono što bi moglo zaintrigirati javnost jest prijedlog da se sadašnji način označavanja oznakama gradova zamijeni nazivom vezanim uz županiju i Grad Zagreb, ali i da oznaka registracijskog područja ne bude vezana uz naziv grada ili županije nego da se radi o slučajno odabranim slovima i brojevima. Takav se model primjenjuje u nekoliko europskih zemalja, kao i u BiH. Predlaže se i brojčano označavanje oznake za županiju, umjesto slovne – na primjer, brojčanom šifrom 1 označavala bi se Zagrebačka županija.
Vjerojatno bi mnogi građani podržali uvođenje oznaka koje ne bi odavale iz kojeg su grada ili dijela Lijepe naše, čime bi se postigla veća sigurnost i manji osobni strah. S druge pak strane, gubimo identitet na vozilima kakav smo imali desetljećima. Koje je rješenje bolje i što je građanima draže i sami mogu iskazati uključivanjem u javnu raspravu. Potrebno je s MUP-ove stranice preuzeti obrazac te popunjen poslati elektronskom poštom na adresu savjetovanje@mup.hr.
Što struka kaže o novim pločicama?
Donosimo mišljenja hrvatskih stručnjaka o fontu i tipografiji, obliku, razmacima, smještaju hrvatskog grba s različitih udaljenosti. Grafički dizajner doc. dr. sc. Nikola Djurek glavnim problemom kod predloženih tablica smatra izrazitu tipografsku nepismenost, odnosno pismo (font) nije rađen za tu primjernu. Također je problem identiteta Hrvatske jer naš grb u toj/predloženoj veličini ne funkcionira. A i cijela informacijska razina kao utilitarnog prijenosa informacija nije primijenjena.
Sunčana Špriovan, grafička i web dizajnerica, ne podržava niti jedan od ponuđenih prijedloga. Dizajner Hrvoje Bielen smatra da su nove pločice dosadne i neinventivne, zastarjele i nečitke.
Uključite se i vi u raspravu
Na našem forumu možete i vi dati svoje mišljenje na ovu temu i uključiti se u raspravu kako su pločice dizajnirane, koliko su uočljive s različitih udaljenosti te koliko su pamtljive, a možete ih usporediti i s britanskim, talijanskim, belgijskim i švedskim pločicama.
Kako u praksi izgledaju predložene pločice možete vidjeti na našem testnom automobilu Citroen C4 Picasso (za detaljniji prikaz kliknite na fotografije u nastavku).
Komentirajte prijedloge na našem forumu.
Učitavam komentare ...