Zašto se više ne iskorištava povoljna alternativa iz domaćih energetskih resursa?

Nedavno nam je na mail pristiglo priopćenje za medije iz Hrvatske gospodarske komore, a koja započinje s: „Više od polovice ukupnoga uvoza energije u Hrvatskoj odnosi se na sirovu naftu i naftne derivate, među kojima je dizel u najvećem dijelu. No, Hrvatska ima svoje alternativno i ekološki prihvatljivo gorivo, ukapljeni naftni plin, 100% iz domaćih izvora i dvostruko više od vlastitih potreba, oko 74.000 tona.“

I sve navedeno je točno i za tu informaciju znamo već gotovo 20 godina, kao i što znamo kako nema dovoljno mjesta za pohranu tolike količine plina, pa se višak spaljuje, no što je država napravila po tom pitanju sve ovo vrijeme? Ništa! Većina vozača se je mogla voziti automobile pokretane plinom iz vlastite proizvodnje, koji je i gotovo dvostruko jeftiniji, a uz to je vožnja na plin (CNG, LPG) i puno čišća.

„Zbog nedovoljnog korištenja vlastitih resursa, proveli smo svojevrsnu tihu 'dizelizaciju' hrvatskog gospodarstva, pa i putničkog sektora. Umjesto da smo se prema preporukama EU počeli okretati prema alternativnim gorivima i da plasiramo ukapljeni naftni plin na domaćem tržištu, ovisimo o uvozu i promjenama cijena na svjetskom tržištu nafte,“ rekao je predsjednik Zajednice za ukapljeni naftni plin HGK Branimir Palunko povodom posljednjeg rasta maloprodajne cijene dizelskog goriva i mi se slažemo s navedenim činjenicama.

No u priopćenju je navedeno i sljedeće: „Pregradnjom dizelskih motora na kombinaciju dizel-autoplin ostvaruje se ušteda od 10-12% u potrošnji goriva, smanjuju se emisije dušikovih oksida za 40%, lebdećih čestica do 80% i CO2 za 25%. Autoplinska je infrastruktura relativno dobro razvijena kako u Hrvatskoj tako u Europi, a servisna mreža je stabilna i kvalitetna, dok pregradnjom na autoplin dizelski motori rade tiše i dulje.“

Sve navedeno stoji, no domaći vozači ne znaju da se plinska instalacija može ugraditi i na pojedine dizel motore. No nigdje nije navedeno da država ne subvencionira ugradnju plinske instalacije na benzinske ili dizel motore, kako je potrebno redovito vršiti atest spremnika za plin, te kako je registracija svake godine skuplja oko 500 kuna za vozila s ugrađenom plinskom instalacijom u odnosu na klasične automobile!!!

Naime, u cijenu plina (LPG) na benzinskim postajama nije uračunata naknada za ceste kao na ostalim gorivima, pa se prilikom registracije plaća puno veća naknada za ceste, a nešto povoljnija cijena tehničkog pregleda smanjuje tu razliku na nekih 500 kuna. Zanimljivo je da i vozila koja su pogonjena plinom plaćaju isti iznos naknade za okoliš kao i sva druga vozila u iznosu od 52,50 kn.

I kao zaključak dopisu je napisano: „Potrebno je preispitati javnu politiku prema alternativnim gorivima, posebice prema autoplinu i metanu, i subvencionirati nabavku novih vozila na plinska goriva te pregradnju postojećih benzinskih i dizelskih vozila na plin,“ zaključuje Palunko. Upravo to isto se kolege novinari pitaju već gotovo dva desetljeća, no bez obzira tko je na vlasti, odgovora nema, a sumnjamo da će ga ikad i biti. Nažalost!