Uvjerili smo se
Ekskluzivno: Kamioni Mercedes Benz sami voze po njemačkim autocestama
Ništa čudno nije izgledalo na njemačkom autobahnu A52 - po desnoj voznoj traci vozila su se tri kamiona, ali da su putnici koji su se u tom trenutku kretali po autocesti pogledali malo detaljnije prema kabini kamiona vidjeli bi da vozači uopće ne upravljaju vozilima.
Daimler je u Dusseldorfu u okviru događanja „Shaping Future Transportation“ predstavio svjetsku ekskluzivu: kamione koji su zajedno s ostalim vozilima samostalno vozili dok je vozač samo sjedio u vozilu.
Radi se o svjetskoj premijeri kojoj smo prisustvovali u Dusseldorfu. Autonomni kamioni su opremljeni sustavom Highway Pilot Connect kojeg je Daimler prezentirao na njemačkoj autocesti A52, a sudjelovala su tri kamiona opremljena radarima, kamerama i antenama putem kojih se prikupljaju informacije te ih sustav obraduje i omogućuje kamionima samostalnu autonomnu vožnju. Kamion može u potpunosti samostalno voziti, ne treba mu nikakva infrastrukturna podrška s ceste nego samo putem kamera i radara prati stanje na cesti, bijelu crtu koja mu je putokaz, a ukoliko se ispred kamiona ili pak između njih više ubaci neko drugo vozila sustav prati situaciju te prilagođava brzinu i razmak. Brzina kojom su kamioni vozili po njemačkoj autocesti je 80 km/h.
Smisao Daimlerove tehnologije Highway Pilot Connect jeste i povezivanje više kamiona u formaciju (kolonu) kako bi se ostvarile uštede, a na predstavljanju u Dusseldorfu izjavili su da se prosječna ušteda u formaciji s tri kamiona kreće 7%; pri tome prvi kamion štedi 2%, drugi 11%, a treći 9% goriva ukoliko potrošnju usporedimo s klasičnom potrošnjom.
Ukupni domet kontrolne jedinice putem koje vozila komuniciraju u koloni je do 200 metara, a udaljenost između kamiona je 15 metara, kako bi se ostvarile uštede na gorivo koristeći zavjetrinu. Dakle, u formaciju se, ako uzmemo u obzir da je dužina tegljača kamiona 18,5 metara, na duljini do 200 metara može spojiti do šest kamiona. Vozila cijelo vrijeme primaju informacije od prvog kamiona u koloni, a ukoliko se nešto dogodi (naglo kočenje zbog predmeta na cesti) ili pak dođe do potrebe usporavanja zbog poledice tada i ostala vozila mogu stići na vrijeme reagirati kočenjem ili pak prebacivanjem kontrole vožnje na vozača. Vozač inače ne može ustati s vozačkog sjedala i recimo leći ili pak spavati u vožnji nego i dalje mora biti u pripravnosti.
Nadalje, ukoliko se tijekom vožnje kamion mora prebaciti u drugi vozni trak, to za sada nije moguće - ako je potrebno napraviti pretjecanje tada se vozaču sugerira da preuzme kontrolu nad upravljačem i papučicama te obavi prestrojavanje ili pretjecanje. Treba li skrenuti s autoceste i u tom slučaju vozač preuzima kontrolu. Spomenimo i kako vozači na tabletu u kabini mogu pratiti što se događa s prvim kamionom, a prati se i topologija terena tako da prediktivni tempomat u kamionu unaprijed, nekoliko kilometara prije može procijeniti koju brzinu treba održavati kako bi se na najučinkovitiji način savladao uspon.
Higway Pilot Connect se pokreće jednostavno, samo putem dva gumba - prvi kamionu omogućuje samostalnu, autonomnu vožnju dok drugi omogućuje vožnju u koloni odnosno formaciji. Naravno, iza ova dva gumba se nalazi cijeli vrlo kompleksan sustav koji se sastoji od dvaju radara - prvi je dometa 70 metara (130 stupnjeva), a drugi do 250 metara (hvata kut do 18 stupnjeva). Za prostor između njih zadužena je stereo kamera koja pak hvata sliku udaljenosti do 100 metara i pod kutom 45 stupnjeva. Četvrti uređaj koji se koristi je video kamera koja može snimiti sliku odnosno stanje na terenu udaljenosti do 300 metara, a kut je 60 stupnjeva. Sve to ulazi u centralnu jedinici koja obrađuje podatke i zatim upravlja hibridnim kolom upravljača.
Zatim, tu su dvije wireless antene koje paralelno odašilju signal prema drugim kamionima (ukoliko jedna antena prestane emitirati signal, ulogu primarne antene preuzima onda druga), a broj poruka koje se izmjenjuju između vozila može biti do 10 u sekundi. Putem antena se odašilju informacije koje prvi kamion prima od kamera i radara kako bi sustavi u drugim kamionima na vrijeme mogli predvidjeti moguće problematične situacije u prometu, čak ako ih niti ne vide.
Autonomna vožnja je logičan sljedeći korak koji forsira prijevoznička industrija kako bi se ostvarile uštede u gorivu, prevezlo više tereta, a cilj je da kamioni što duže budu u pogonu. Zbog toga se u Dusseldorfu spominjao izraz Internet of Things koji raznim uređajima omogućuje praćenje, analizu i komunikaciju raznih vrsta uređaja. Iz Daimlera su istaknuli kako će njihovo prvo autonomno vozilo na cesti ipak biti osobni automobil, a ne kamion koji smo vidjeli u Dusseldorfu.
Četvrta industrijska revolucija
Na događaju u Dusseldorfu pod nazivom „Shaping Future Transportation“ bilo je riječi i o izvorima energije koji se koriste za transport tako da će se morati pronalaziti novi izvori energije - pojavit će se novi modeli proizvodnje energije iz vjetra i sunca čime će se stvarati novi poslovni modeli. Digitalizacija, kao dio četvrte industrijske revolucije kojoj upravo svjedočimo zahvatit će sve procese pa tako i transportnu industriju. Pojavljuju se share servisi poput Ubera koje mlade generacije favoriziraju. Bitni su i data centri putem kojih se može upravljati voznim parkovima. Internet of Things ili internet stvari učinit će da logistika bude u potpunosti povezana s kamionima, sve jedinice će međusobno komunicirati i izmjenjivati razne (prometne) informacije tako da vozači neće gubiti vrijeme na papirologiju i popunjavanje formulara čime će se povećati broj sati rada kamiona koji se ne kreću dok se vozači bave papirologijom. Danas u Njemačkoj u industriji povezanoj s kamionima radi milijun ljudi. Svi trebaju transport - bez kamiona nema hrane i potrepština, a do 2050. godine utrostručit će se globalni cestovni prijevoz tereta.
Učitavam komentare ...